Novosti
Od 15. veljače Muzej Prigorja je zatvoren za javnost zbog sanacije oštećenja od potresa zgrade Muzeja na Trgu Dragutina Domjanića 5.
Uredi Muzeja preseljeni su na drugi kat zgrade Narodnog sveučilišta Sesvete na adresi Trg Dragutina Domjanića 6.
Uvidi u muzejsku građu su do daljnjeg obustavljeni, a sve informacije o radu s korisnicima, kao i o uvidima u dokumentaciju te digitaliziranu građu, saznajte upitom na info@muzejprigorja.hr.
Pratite nas i dalje kako biste saznali novosti o daljnjem izložbenom programu Muzeja Prigorja.
Noć muzeja '23 u Muzeju Prigorja: 27. siječnja 2023.
Muzej Prigorja ove godine fizički ne sudjeluje u manifestaciji Noć muzeja. S obzirom da započinju sanacijski radovi na zgradi Muzeja Prigorja građa se pakira i evakuira.
No, nudimo Vam da u digitalnoj varijanti (prstima po tipkovnici svojeg računala ili zaslonu pametnog telefona) iz udobnosti svojeg doma pogledate izložbe koje ste propustili prošle godine, prelistate kataloge; zabavite se i poučite uz igre Muzeja Prigorja.
Programe koje nude drugi muzeji i baštinske ustanove pogledajte na poveznici Noći muzeja.
Muzeji su važni!
Izložba Fanatik istine: Vesna Parun u Narodnoj Republici Bugarskoj (1962. - 1967.) u Nacionalnome muzeju literature u Sofiji od 15. prosinca 2022. do 15. svibnja 2023.
Uz njezinih gotovo stotinu za života objavljenih knjiga i bogatu stvaralačku biografiju, ostaje gotovo nepoznata činjenica da je Vesna Parun u razdoblju 1962. - 1967. živjela na relaciji Sofija-Zagreb. Poznanstvo s Radojem Ralinom i Blagom Dimitrovom na Omladinskoj radnoj akciji 1947. godine na pruzi Šamac-Sarajevo, zauvijek ju je povezalo s Bugarskom. Kako je sama pjesnikinja zapisala, prilikom njezina prvog posjeta 1962. godine, Bugarska je "ušla u njezin život i postala njezina sudbina, njezina bogumilska domovina". Živeći u samom središtu Sofije, u hotelu Slavjanska Beseda, svakodnevno je pohodila kazališne predstave, posebice Satiričko kazalište "Suza i smijeh". Prijateljevala je s bugarskim intelektualcima, uglavnom mladim satiričarima i disidentima, filozofima, glazbenicima i glumcima.
Istraživanje bugarske spisateljice i prevoditeljice Ljudmile Mindove, koja je otkrila izvještaje o Vesni Parun u arhivima Bugarske državne sigurnosti, kao i knjiga Katje Zografove "Bugarska odiseja Vesne Parun", potakli su autorice izložbe Kseniju Banović i Morenu Želja Želle na predstavljanje bugarskog zapleta iz života velike hrvatske književnice. Tom izložbom Muzej Prigorja završava svoj program obilježavanja 100. obljetnice pjesnikinjina rođenja u smislu riječi akademika, pjesnika i prevoditelja Tonka Maroevića, velikog poštovatelja poezije Vesne Parun - "naša je kulturna dužnost i emocionalni dug podsjećati na njezino djelo epohalnoga značaja te poticati širu publiku da se okrenu inspirativnim stihovima i stranicama neprolazne vrijednosti!"
Vesna Parun vodila je intenzivnu kreativnu razmjenu s bugarskom kulturom, uslijed koje je u Hrvatskoj izašao ne samo niz njezinih prijevoda bugarskih autora, već je rođena i njezina zbirka pjesama "Vjetar Trakije", u cijelosti inspirirana Bugarskom. Paralelno je učila bugarski jezik, putovala po zemlji, pisala putopise o Bugarskoj, kritičke eseje posvećene bugarskim književnim krugovima, kao i tekstove nekih od najpopularnijih šansona šezdesetih ("Dvoje u jesen", "Prozor prema sjeveru, prozor prema jugu"). Književni kritičari smatraju da je Vesna Parun pomogla u uvođenju slobodnog stiha u bugarsku poeziju.
Na otvorenju izložbe sudjelovat će njena ekselencija gđa Jasna Ognјanovac - veleposlanica Republike Hrvatske u Republici Bugarskoj, Katja Zografova - književna povjesničarka i kritičarka (glavna kustosica u Nacionalnome muzeju literature), Lјudmila Mindova (Balkanološki institut s Centrom za trakologiju "Prof. Aleksandar Fall"), Denis Derk - novinar i Kseniјa Banović - književna prevoditeljica (Savez hrvatskih književnih prevoditelja) iz Zagreba. Događaju će prisustvovati i pjesnik Atanas Kapralov, direktor NLM-a.
Nakon otvorenja izložbe održat će se književna večer O Vesni u kojoj će zanimljiva sjećanja ispričati umjetnica Elena Karganova, Kin Stojanov i Denis Derk, a na temu Vesna Parun i Bugarska govorit će poznavatelji njezina djela Ksenija Banović, Ljudmila Mindova i Petar Mihailov. Moderatorica okruglog stola bit će povjesničarka književnosti Katja Zografova.
Događanja se ostvaruju uz potporu Ministarstva vanjskih i europskih poslova i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, a program se izvodi u okviru kulturne promidžbe i javne diplomacije uz 30. obljetnicu međunarodnog priznanja RH.
Poziv na otvorenje izložbe radova Josipa Rončevića, Tare Beate Racz i Jurice Pušenjaka: "What condition my condition is in" u četvrtak, 8. prosinca 2022. u 19 sati. Izložba će biti postavljena u prostoru udruge Zelene i plave Sesvete, Kelekova 2
Ono što spaja ove umjetnike je eros prema stvaralaštvu i eksperimenti s formom. U nizu dosadašnjih izložbi pokazali su vrlo ekspresivne i promišljene kompozicije koje su u maniri nekih od klasičnih hrvatskih modernista – Nives Kavurić Kurtović, Ordana Petlevskog, Ede Murtića. Osvježavajući postavke modernizma, ovi ih umjetnici moderniziraju i uključuju u tijekove najsuvremenije likovnosti, koja je nerijetko figurativna.
Izložba osim njihovog stvaralačkog erosa pokazuje i njihov međusobni slikarski dijalog, međusobno ogledanje koje je rezultat zajedničkih promišljanja slikarstva i njegove uloge danas - ističe Feđa Gavrilović, autor izložbe.
Josip Rončević rođen je 1991. godine u Zadru, gdje je završio gimnaziju. Godine 2015. diplomirao na Grafičkom fakultetu u Zagrebu, a iste godine upisao je studij slikarstva na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje je diplomirao 2020. godine u klasi Igora Rončevića. Izlagao je na nekoliko skupnih i samostalnih izložbi.
Tara Beata Racz rođena je 1991. u Zagrebu. Godine 2016. diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a godine 2019. diplomirala je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Dosad je izlagala na nizu skupnih i desetak samostalnih izložbi. Na 5. bijenalu slikarstva dobila je nagradu HPB-a za mladog umjetnika.
Jurica Pušenjak rođen je u Zagrebu 1996., a završio je Likovnu akademiju u Zagrebu 2020. godine. Od 2018. godine djeluje kroz niz skupnih izložbi, a u travnju ove godine napravio je prvu samostalnu izložbu u Galeriji Bačva HDLU-a.
Izložba je ostvarena sredstvima Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo Grada Zagreba i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.
Pozivamo na otvorenje izložbe radova nastalih na Kreativnim likovnim radionicama s art terapijom VIII.: NE GLEDATI VEĆ VIDJETI, NE SLUŠATI VEĆ ČUTI, NE DODIRIVATI VEĆ OSJETITI 30. studenoga 2022. u 15 sati u Muzej Prigorja, Trg Dragutina Domjanića 5, Sesvete
Datumom otvorenja izložbe želimo skrenuti pažnju javnosti na Međunarodni dan invalida - 3. prosinca 2022., a izložbu možete razgledati do 9. prosinca 2022.
Uspješno realizirani projekti kreativnih likovnih radionica s elementima art terapije koju Hrvatska udruga likovnih umjetnika i likovnih kritičara u svojim prostorima organizira i provodi već osam godina potiče nas da i ove godine nastavimo sa zanimljivim povezivanjem umjetnika i lokalne zajednice - naglašava kustosica projekta Sanda Stanaćev Bajzek.
U radionicama su sudjelovali članovi lokalne zajednice željni novih znanja, odnosno vještina, kojima će ubuduće potaknuti svoju kreativnost, korisnici Centra za rehabilitaciju Zagreb – jedinice Sesvete i organiziranog stanovanja( Jelkovec i Novi Zagreb) koji svoju radnu terapiju provode u galeriji/radionici Art&CeRZe te članice Udruge slabovidnih osoba koje smo po drugi put ugostili u našem HULULK-u. Ekologija, očuvanje baštine i hrvatski umjetnički brendovi glavna su tema koja se provlačila kroz radionice.
Program podupire Gradski ured za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo Grada Zagreba.
Poziv na sudjelovanje na adventskim radionicama u Muzeju Prigorja,Trg Dragutina Domjanića 5, Sesvete od 29. studenoga do 22. prosinca 2022. Voditeljica radionica: akad. slik. Sanela Đurinec Raič
IZRADA BOŽIĆNIH UKRASA - KRLETKE
Radionice za više razrede osnovne škole, srednje škole i odrasle u terminima:
jutarnje radionice: utorak 29. 11. i četvrtak 1. 12. od 11:00 h do 12:30 h
popodnevna radionica: srijeda 30. 11. od 18:30 h do 20:30 h
IZRADA SLIKA OD GRANČICA
Radionice za sve uzraste i za obitelji u terminima:
jutarnje radionice: utorak 6. 12. i petak 9. 12. od 11:00 h do 12:30 h
popodnevna radionica: utorak 6. 12. od 18:30 h do 20:30 h
IZRADA BOŽIĆNOG NAKITA OD ŽICE
Radionice za više razrede osnovne škole, srednje škole i odrasle u terminima:
jutarnje radionice: utorak 13. 12. i četvrtak 15. 12. od 11:00 h do 12:30 h
popodnevna radionica: petak 16. 12. od 18:30 h do 20:30 h
OSLIKAVANJE BOŽIĆNIH ČESTITAKA
Radionice za sve uzraste u terminima:
jutranje radionice: utorak 20. 12. i četvrtak 22. 12. od 11:00 h do 12:30 h
popodnevne radionice: utorak 20. 12. i petak 23. 12. od 18:30 h do 20:30h
OSLIKAVANJE KUGLICA
Radionica za srednje škole i odrasle u terminu:
popodnevne radionice: četvrtak 22. 12. od 18:30 h do 20:30 h
Pozivamo Vas na otvorenje godišnje izložbe radova grupe za odrasle Likovnih poduka Ostvarenje u 2022. godini 21. studenog u Galeriji Kurija
"Unutar nje..." koncept je izložbe koji predstavlja unutarnje stanje ispunjene žene, kao i nevidljiva emocionalna, mentalna i druga zbivanja koja se odvijaju u procesu ispunjenja. Slikama i crtežima na izložbi je suprotstavljen video rad kojim se nastojalo zabilježiti kako proces ove transformacije doživljavaju muškarci.
Zadovoljstvo pronalaska ispunjenja dolazi iz inspiracije, pri čemu je najvažniji njezin izvor, utjecaj koji motivira osobu da nešto učini. Izvor inspiracije može biti druga osoba, pjesma, slika, priča, fotografija, kao i mnoge druge stvari. Postizanje uspjeha i implementacija tuđih ideja predstavljaju oblike pasivne inspiracije. No čin stvaranja, primjena novih ideja na svoje ciljeve te stvaranje i prihvaćanje pogrešaka koje vode do spoznaje, oblici su aktivne inspiracije. Kod inspiracije ili nadahnuća osobito je važno da uključuje unutarnju snagu nakon stimulacije; što znači da osoba nastoji raditi stvari s punom uključenošću svoga tijela i uma.
Tako su umjetnice ove grupe na vrlo intiman način proživljavale stvaranje, prenoseći istovremeno kroz slike pojedine faze svoje unutarnje transformacije. Rad na slikama umjetnica ove grupe je dugoročan, što znači da u tom procesu sudjeluju iznimno koncentrirano, angažirajući cijelo svoje biće. Slike su zapravo njihovi autoportreti koji nas dovode do propitivanja i sebe samih. Jer svako vanjsko stanje osobe odraz je njezina unutarnjeg stanja; svjesno ili nesvjesno, kroz slikanje mi unašamo sebe u svaki potez kista, svoj dan, tjedan, mjesec. Dugoročnim radom na sebi kroz slikanje gradimo svijest o sebi koja postaje sve jasnija, njegujemo se unašanjem sebe u čin stvaranja i na taj način i transformiramo. Takvo stanje postaje vidljivo i u drugim segmentima života, u poslu, obitelji, emocionalnom dijelu života. Ispunjenje umjetnošću, čin stvaranja i spoznaja o njemu pružaju nam unutarnji mir.
Primjećuje li naša okolina ove promjene i razumije li ih, pitanje je koje smo si postavili. Kako bismo napravili puni krug ove izložbe, razgovarali smo i s neizbježnim i dragocjenim suputnicima žena, pa smo muškarcima postavili pitanje vide li oni promjene na ženama koje su usvojivši moć stvaranja otvorile put do ispunjenja. Video radom koji je dio izložbe prenijeli smo njihova mišljenja, viđenja...
Izložba je ostvarena sredstvima Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo Grada Zagreba.
Poziv na otvorenje izložbe radova Dimitrija Popovića: "Corpus femininum" u četvrtak, 17. studenog 2022. u 19 sati. Izložba će biti postavljena u prostoru udruge Zelene i plave Sesvete, Kelekova 2
Žena kao najpotentnije i najljepše inspirativno polazište likovne umjetnosti u djelu Dimitrija Popovića našla je svoje utočište u svojoj stvarnoj i mitskoj dimenziji. Njeno biće i tijelo kao neiscrpan motiv, njena historijska i mitska sudbina kao tema, predstavljaju se novom izložbom koja objedinjuje gotovo sve Dimitrijeve cikluse posvećene ženi. Prikazujući je kao nesagledivo slojevito i složeno biće, kao svojevrstan mit. Mit koji slavi Dimitrijeva slika, kroz raznovrsnost stvarnih i mitskih ženskih persona od Meduze i Medeje, Salome i Magdalene preko Gioconde do Marilyn Monroe i Vesne Parun. Ne pokušavajući razjasniti taj mit, već ga potvrđujući kao trajni kreativni stimulans u raznovrsnosti njegovih stilskih, tehničkih i značenjskih metamorfoza. (Sanda Stanaćev Bajzek)
Izložba je otvorena do 5. prosinca 2022. godine.
Izložba je ostvarena sredstvima Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo Grada Zagreba te Ministarstva kulture i medija RH.
Poziv na otvorenje izložbe Vesna Parun: "Klasični triptih: Goethe - Heine - Rilke" u utorak, 8. studenog 2022. u 13 sati
Ove godine obilježavamo 100 godina od rođenja Vesne Parun. Uz devedesetak autorskih knjiga koje je objavila, Vesna Parun bavila se i prijevodom poezije s njemačkog, francuskog, slovenskog i bugarskog jezika. U novoustanovljenoj zbirci Vesne Parun u Muzeju Prigorja, između ostalog, čuvaju se i tri vlastoručno potpisana grafička lista prepjeva kanonskih njemačkih autora iz mape "Klasični triptih" u izdanju Otvorenog društva u Zagrebu 1995. godine:
Johann Wolfgang Goethe: Erlkönig / Vilinski kralj,
Heinrich Heine: Lorelei / Lorelaj,
Rainer Maria Rilke: Herbsttag / Jesenji dan,
koje do 30 studenog pogledajte u prostoru Goethe instituta u Zagrebu, Zadarska ulica 80.
Uz otvorenje izložbe red. prof. Milka Car osvrnut će se na prevodilački rad Vesne Parun, a učenici Gimnazije Sesvete pod mentorstvom profesorica Andreje Korčanin i Marianne Brekalo izvest će prigodni recital.
Izložba je ostvarena sredstvima Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo Grada Zagreba i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.
Poziv na otvorenje izložbe likovnih radova Izvora Oreba "Orebove utihe" u petak, 4. studenog 2022. u 19 sati
Serijom grafika stvaranih u razdoblju od dva posljednja desetljeća s kojima je končalo 20. stoljeće i 2. tisućljeće Izvor Oreb nije pokazao samo iznimno umijeće i dobro znano tematsko ishodište, nego je podvukao činjenicu svoje svestranosti. Naime, unatoč tomu što je dobro znano da je riječ o autoru velike i plodne produkcije u različitim medijima, svaka njegova nova izložba uvijek nanovo otvara i tu intrigantnu temu o njegovoj stvaralačkoj svestranosti.
Ono pak što koncepcijski determinira ovu seriju grafičkih listova jesu dvije tematske cjeline koje su i okosnice njegova golemoga opusa, jer se iščitavaju u dugoj kronološkoj liniji u brojnim i inventivnim mutacijama. Riječ je, dakako, o motivima autorova zavičajnoga prostora, poglavito Vele Luke, koji se svojom brojnošću otkrivaju i kao velika i neiscrpna tema te mediteranskoga krajolika u njegovim prepoznatljivim obilježjima. Oba ciklusa slikar pokriva jednim naslovom - Orebove utihe - i time čvrsto markira njihovu temeljnu odrednicu snažne lirske sugestivnosti.
U pojedinim grafičkim listovima, napose onima s motivima krajolika, slikar je na vrhunsko sitotiskarsko umijeće intervenirao svojom vještom rukom unoseći olovkom u bojama suptilnim crtovljem ne samo vrijedan prinos samom izvedbenom postupku nego i novu i veću likovnu izražajnost u svakom motivu dorađenom i oblikovanoga sigurnim potezima vrsnoga crtača. (Milan Bešlić)
Izložba je ostvarena sredstvima Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo Grada Zagreba te Ministarstva kulture i medija RH. Izložba se može razgledati do 15. studenog.
Poziv na Dan otvorenih vrata arheološkog lokaliteta Kuzelin u nedjelju 16. listopada 2022. od 11 do 17 sati.
Dan otvorenih vrata arheološkog lokaliteta Kuzelin u organizaciji Muzeja Prigorja prvi je puta održan 2015. godine u okviru projekta "Rođenje Europe", sufinanciranog iz EU fonda za regionalni razvoj i tijekom ovih sedam godina program je postao dijelom stalnog muzejskog djelovanja u popularizaciji najznačajnijeg arheološkog nalazišta u Sesvetskom prigorju.
Svi posjetitelji mogu besplatno sudjelovati u raznovrsnim radionicama i kroz igru učiti o načinu života u antičko doba i, naravno, uživati u prirodi:
Govorništvo – Veliki rimski govornici poput Cicerona, Cezara ili Quintiliana u određenim situacijama koristili su geste (znakove) prilikom obraćanja publici. Ovo je prilika da i vi na trenutak postanete jedan od njih, naučite geste i održite govor pred publikom.
Rimska škola - Jeste li se ikad upitali kakvo značenje za nas danas ima latinski jezik? Znate li nešto reći ili napisati na latinskom? Mnoge latinske poslovice često se primjenjuju i u današnjem životu. Upoznajte se s rimskom školom, naučite neke od poslovica i zapišite ih stilusom na pločice premazane voskom.
Rimske igre - Što mislite, da li su neke od današnjih igara slične ili iste onima koje su igrali i mali Rimljani? Upoznajte se s pravilima i zaigrajte neku rimsku igru.
Rimska vojska – Znate li od čega se sastojala rimska kopnena vojska? I kako im je u ratu pomagala obična kornjača? Kroz vježbu i razgovor upoznat ćemo rimskog vojnika i neke od vojnih taktika rimske vojske.
Rimska moda – Možemo li pronaći elemente rimske mode i u današnje vrijeme? Obucite se kao Rimljani i okušajte se u tkanju na vertikalnom tkalačkom stanu. Predstavit ćemo i novu liniju suvenira autorice Julijane Rodić Ozimec inspiriranih nalazima upravo s Kuzelina.
Ulaz na arheološki lokalitet je besplatan za sve posjetitelje, a dobrodošli su i kućni ljubimci.
Arheološko nalazište Kuzelin nalazi se 15 km sjeverno od Sesveta, iznad naselja Donja Glavnica (N 45,960 E 16,133), na istočnoj Medvednici. Smješteno je na istoimenom brijegu na uzvisini od 511m n/v. Dolazi se cestom Moravče - Marija Bistrica. Najbolje je parkirati kod raspela poviše Moravča i lagano prošetati petnaestak minuta do samog nalazišta, a volite li duže šetnje, Kuzelin se nalazi na planinarskoj stazi br. 47A i u blizini staze 72 na Medvednici.
Preporučujemo u skladu s terenom i vremenskim uvjetima obući odgovarajuću sportsku odjeću i obuću te po potrebi ponijeti hranu i piće.
Poziv na otvorenje izložbe keramike Željke Bračko "Prostori misli" u srijedu, 5. listopada 2022. u 19:00 sati.
Kad bi se htjelo sažeto definirati keramički svijet Željke Bračko, moglo bi se to ponajbolje sintagmom „prostori misli“. Zato je nju autorica odabrala kao naziv ove izložbe u kojoj sažima više od 25 godina bavljenja umjetničkom keramikom, uvodeći nas tako u samu bit svoga stvaralaštva. Doznačivši već u nazivu izložbe bit i karakter svoga keramičkog stvaralaštva, a to su prostornost (skulpturalnost) i misaonost. Međutim, potrebno je tu još dodati i introspektivnost, pa se tako za keramičko stvaralaštvo Željke Bračko može reći da je svojevrsni autobiografski vizualni zapis, kojim ona u keramičkim radovima opredmećuje svoje misli i emocije, svoja sjećanja i doživljaje.
Stvaralaštvo Željke Bračko od samih početaka izrazito je autorski koncipirano, okrenuto njezinu ritmu, njezinoj ruci i njezinom temperamentu. Ona je odavno utvrdila svoj umjetnički diskurs, uporno slijedeći svoj zacrtani put i svoj unutarnji glas, ostajući vjerna i dosljedna sebi, svojim stavovima, likovnim odlukama – i svojim mislima. Izgradivši tako izričaj koji ima prepoznatljivu i potpuno individualnu fizionomiju, koja niti apostrofira uzore, niti se utapa u trendove, već posjeduje svoju posebnost i samosvojnost. Samosvojnost koju je ova autorica razvila kroz dugogodišnje istraživačko druženje s glinom. (Višnja Slavica Gabout)
Izložba se može razgledati do 25. listopada.
Izložba je ostvarena sredstvima Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo Grada Zagreba te Ministarstva kulture i medija RH.
Pozivamo Vas da aktivno sudjelujete u Europskom tjednu mobilnosti koji se održava se od 16. do 22. rujna.
Ove godine i u Sesvetama su predviđena brojna događanja, većim dijelom na platou parkirališta ispred općine, koji će za tu prigodu biti zatvoren za promet automobilima. Glavni organizatori su Grad Zagreb, Narodno Sveučilište Sesvete i Muzej Prigorja:
Edukativna šetnja "Prigorski vremeplov"
Polazak ispred južnog ulaza u Muzej Prigorja, Trg D. Domjanića, Sesvete:
19 .9. ponedjeljak, 11:00 - 13:00
20. 9. utorak, 11:00 - 13:00
Sigurno ste se ponekad zapitali gdje je bila najstarija gostionica u Sesvetama? Ili kako se prije 150 godina najbrže iz Sesveta putovalo u Budimpeštu? Znate li koji je Kazimir zaslužan za izgled današnjeg centra Sesveta? Od kad sesvetska crkva ima dva tornja? Na ova i mnogo drugih pitanja saznat ćete odgovor u Prigorskom vremeplovu uz vodstvo kustosice Muzeja Prigorja. Pripremite pitanja!
PARK, ne PARKing - radionica oslikavanja Trga Dragutina Domjanića
21. 9. srijeda, 17:00 - 19:00
22. 9. četvrtak, 17:00 - 19:00
Vođeni sigurnom rukom sesvetske slikarice Sanele Đurinec Raič kreirajte prostor za ugodan boravak u središtu Sesveta. Zamislite mjesto na koje biste voljeli dovesti prijatelja i ostavite slikovnu poruku koja će razveseliti svakog prolaznika!
Poziv na otvorenje izložbe fotografija Darka Lesingera "Instagram's Blow-Up" u četvrtak, 15. rujna 2022. u 19:00 sati.
Izložba Darka Lesingera Instagram's Blow-Up je svojevrsna posveta Michelangelu Antonioniju, posebno filmovima Blow-Up i Professione: reporter. Zamišljena je multimedijalno u smislu da su sve izložene fotografije prvo bile objavljene na Instagramu i na neki način prošle "sud javnosti". Za izložbu su povećane u kvadratičnom formatu, kakav Instagram njeguje. Sve propagandne aktivnosti također se odvijaju i putem Instagrama te Twittera, kao svojevrstan ogledni primjer povećavanja vidljivosti muzejskih aktivnosti putem društvenih mreža. Na mrežama su se mogle pratiti aktivnosti oko nastajanja izložbe i sudionici su bili pozvani da se uključe. Sve se fotografije tematski bave propitivanjem poimanja vremena i stvarnosti te njezinom reinterpretacijom. Primjerice, pješčanim satom snimljenim u pijesku ili letom papirnatog dječjeg aviona načinjenog od stranice kalendara. Također, u estetskom smislu izložba obrađuje djetinju fasciniranost pop artom, stripovima i rock kulturom. A problematizira temu demistificiranja takozvane "umjetničke fotografije" i utjecaja društvenih mreža na formiranje javnog mnijenja, posebno u mladih ljudi.
Izložba je ostvarena sredstvima Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo Grada Zagreba te Ministarstva kulture i medija RH.
Izložba se može razgledati do 30. rujna.
Poziv na otvorenje izložbe "Zagrebačke pričuvne brigade u Domovinskom ratu 1991./1992." u utorak, 6. rujna 2022. u 19:00 sati.
U organizaciji Udruge veterana Domovinskog rata 144. brigade Hrvatske vojske u suradnji s Hrvatskim časničkim zborom grada Zagreba, a u povodu tridesete godišnjice Domovinskog rata predstavljaju se na osamdesetak fotografija nastalim 1991. i 1992. godine sve zagrebačke pričuvne brigade koje su u to vrijeme postojale i podsjećaju na nemjerljiv doprinos koje su dale u obrani Republike Hrvatske.
Fotografije su snimili i za izložbu prikupili i donirali branitelji/veterani Domovinskog rata, pripadnici zagrebačkih pričuvnih brigada.
Izložba se može razgledati do 13 rujna.
Poziv na otvorenje izložbe "Iz Galerijskog odjela Gradskog muzeja Bjelovar" u srijedu, 3. kolovoza 2022. u 19:00 sati.
Iako osnovan kao muzej općeg tipa (1949.) s velikim brojem raznorodnih zbirki i najvećim interesom za prošlost grada Bjelovara i njegove okolice, od samih početaka Gradski muzej Bjelovar prikuplja i umjetnička djela, osobito ona vezana za umjetnike s ovoga područja. U tom je smislu u proteklih 70-ak godina otkupima i donacijama stvoren bogat fundus Galerijskog odjela od preko tisuću slika, grafika, skulptura i umjetničkih fotografija objedinjenih u deset zbirki od koji je većina u stalnom razvoju i dostupna javnosti. Najznačajnije zbirke svakako su Zbirka Naste Rojc te Zbirka Vojina Bakića koje čine i važan segment stalnog postava muzeja.
Miroslav Šutej, Josip Vaništa, Edo Murtić, Omer Mujadžić, Vasilije Jordan, Milan Konjović, Nikola Koydl, Ferdinand Kulmer, Tihomir Lončar, Đuro Seder, Frane Šimunović, Antun Šojat, Zlatko Šulentić, Mladen Veža, Zlatan Vrkljan te Nives Kavurić Kurtović samo su neka od imena koja čine klasiku hrvatske moderne i suvremene umjetnosti, a čiji će izbor djela biti predstavljen ovom izložbom. Pridruživanjem i nekih manje eksponiranih imena likovne scene kao što su Friščić i Zeman dobivamo zahvalan koncept prezentacije nacionalne likovne i kulturne baštine te kontinuiranog i kvalitetnog rada Galerijskog odjela Gradskog muzeja Bjelovar. (Ana Drveni)
Izložba se može razgledati do 3. rujna 2022.
Izložba je ostvarena sredstvima Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo Grada Zagreba.
Poziv na otvorenje izložbe 35 godina Galerije Kurija Muzeja Prigorja u četvrtak, 30. lipnja 2022. godine u 20:00 sati.
Galerija Kurija Muzeja Prigorja od osamdesetih godina XX. stoljeća vrlo aktivno sudjeluje na sesvetskoj i zagrebačkoj likovnoj sceni.
U početku je djelovanje Galerije obilježeno neselektivnim i neobvezujućim programom, ali ipak značajne kvalitete. To je bilo sasvim dovoljno za inicijaciju Likovne zbirke koja se poslije sustavno stvarala i gradila. Formativno razdoblje započinje formalnim osnivanjem 1991.godine i od tada do danas ostvareno je gotovo tristo likovnih izložbi. Simultano se uvećavala i Likovna zbirka koja danas sadrži otprilike petsto likovnih djela. Paralelno s osnutkom Galerije osnovan je i Savjet čiji su članovi bili: Milan Bešlić, Vinko Fišter, Branko Kelčec, Vladimir Polić, Zlatko Potočki, Vladimir Sokol i Tomislav Dilber. Vinko Fišter je likovno oblikovao kataloge, pozivnice i plakate, ali i drugi su autori radili na pojedinim rješenjima. Sadašnji Savjet Galerije Kurija Muzeja Prigorja čine Feđa Gavrilović, David Kelčec, Sanda Stanaćev Bajzek, Barbara Vujanović i Tomislav Dilber.
Najznačajnije autorske i programske izložbe bile su izložbe umjetnika Roberta Baće, Vere Dajht Kralj, Vinka Fabrisa, Jadranke Fatur, Vinka Fištera, Stjepana Gračana, Nede Grdinić, Branka Kelčeca, Jure Kokeze, Ivana Kujundžića, Rudolfa Labaša, Milene Lah, Branka Manojlovića, Vladimira Polića, Zlatka Potočkog, Milivoja Šegana i Miroslava Usenika. Vrijedi istaknuti i Grafike 17., 18. i 19. stoljeća iz fundusa Galerije starih i novih majstora Gradskog muzeja Varaždin, izložbe Starohrvatski reljefi, Ruski i bjeloruski umjetnici, Slikarstvo iz Zbirke Grada Graza te Izložbu radova apsolvenata i profesora kiparstva.
Od brojnih povjesničara umjetnosti koji su pisali predgovore, zbog izvanrednog doprinosa, valja spomenuti Nikolu Albanežea, Milana Bešlića, Vladimira Bužančića, Slavicu Gabout, Feđu Gavrilovića, Vladimira Gudca, Nadu Križić, Matka Peića, Oku Ričko, Sandu Stanaćev Bajzek, Josipa Škuncu, Stanka Špoljarića i Željku Zdelar.
Ovom prigodom predstavljamo 35 + 2 djela iz Likovne zbirke Muzeja Prigorja. Izložbu razgledajte do 31. srpnja 2022. Izložba je ostvarena sredstvima Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo Grada Zagreba.
Poziv na otvorenje izložbe Štefice Koši – Jakopović u Muzeju Prigorja u petak, 6. svibnja 2022. godine u 19:00 sati.
Štefica Koši – Jakopović svojim je djelovanjem pridonosila boljitku zajednice kroz politiku, defektologiju, marketing, književnost, a i likovnu umjetnost. Iako talentirana i puna ljubavi prema umjetničkom stvaralaštvu, životni je put nije odveo do profesionalnog bavljenja umjetnošću, no strast i želja umjetničke duše urodile su nebrojenim radovima koji su, ispunjeni sjećanjima, želje za poticanjem dobrote i težnje ka radosti i više nego inspirativni za svako oko. Platna, drva, staklene boce i razni svakodnevni predmeti kao što su kuhače, vrata, posude, crjepovi, kutije i čaše, oslikani cvjetnim motivima, primjer su iskrene stvaralačke želje i umjetničke potrebe da se svaki kutak postojanja učini ljepšim. Na izložbi pod naslovom Cvjetna rapsodija predstavlja se s nekoliko stotina radova koji su većinom nastali u protekle tri godine, a svaki oslikava snažnu atmosferu i trenutak života koji je zapisan duboko u autoričinom sjećanju. Postav izložbe je istinit i dosljedan prikaz svestrane, radišne i jake osobnosti koja stoji iza svojih djela.
Produljuje se trajanje izložbe radova Štefice Koši - Jakopović Cvjetna rapsodija do 3. lipnja 2022.
Poziv na otvorenje izložbe Nevene Petre Piližote "Ptica vremena", povodom 100. obljetnice rođenja slavne hrvatske pjesnikinje Vesne Parun, u petak, 8. travnja 2022. u 18 sati
Novu, 36. sezonu likovnih izložbi u Galeriji Kurija započinjemo izložbom Ptica vremena šibenske autorice Nevene Petre Piližote kojom se priključujemo obilježavanju 100. obljetnice rođenja slavne hrvatske pjesnikinje Vesne Parun, koja je četrdesetih godina dvadesetog stoljeća živjela u Sesvetama, gdje je prije tri četvrt stoljeća i dočekala objavljivanje svoje epohalne zbirke pjesama "Zore i vihori".
Prema autoričinim riječima izložba Ptica vremena u Sesvetama naglasak stavlja na poimanje prirode kao „naličja našeg disanja“, objedinjujući raznovrsne motive svakodnevice, fragmente flore i faune te opredmećenje naših osjetila posredstvom grafitne olovke/olovke u boji….
Slikanje i riječima i kistom bilo je karakteristično za Vesnino stvaralaštvo, dok se ovom izložbom nastoji reprizirati koncept sljubljenosti riječi i slike, književnosti i likovne umjetnosti. Onaj „labirint u čovjeku“ moguće je naslutiti (i) u slici, bilo da se radi o re/prezentaciji Baljenca ili portretu Žene tj. otoka.
Ususret 100. obljetnici rođenja Vesne Parun, realizirana je i mrežna stranica koja prati sad već petogodišnje djelovanje i izložbe radova umjetnice Nevene Petre Piližote posvećenih upravo stvaralaštvu ove velike hrvatske pjesnikinje, a dostupna je na sljedećoj poveznici: https://www.nevenapetrapilizota.com.hr
Izložba se može razgledati do 22. travnja 2022. Izložba je ostvarena sredstvima Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo Grada Zagreba i Ministarstva kulture i medija.
Etnografska izložba Pučka pobožnost u Sesvetskom prigorju može se pogledati do 30. travnja 2022.
Muzej Prigorja u svojih je više od četrdeset godina istraživanja prošlosti i tradicije Sesvetskog prigorja osvijetlio mnoge događaje i običaje. Ovom izložbom predstavlja se duhovni, odnosno vjerski život Prigoraca od početka 20. stoljeća do danas. Vjerske obrede, npr. misu, primanje sakramenata, pobožnost križnog puta itd. određuje i oblikuje crkveni autoritet, što im daje narav "službenosti". Vjernici na njih ne mogu utjecati, već mogu u njima sudjelovati rjeđe ili češće, ovisno o svojoj gorljivosti, a vjernik, pak, napuštajući crkvu ili čudotvorno mjesto, ne želi ostaviti za sobom osjećaj povezanosti s Bogom ili svecem, nego ga želi prenijeti u svoj dom i u svoju okolinu. Kako će to učiniti, odlučuje sam i u krugu svojih bližnjih, a svaki njegov pobožni čin imat će osobni pečat različit od pojedinca do pojedinca. Vjera kao pokretač, postupak da se ona izrazi te materijalno ili nematerijalno svjedočanstvo kao posljedica obuhvaćeni su zajedničkim pojmom pučka pobožnost.
Ovom izložbom Muzej Prigorja predstavlja javnosti svoju zbirku od 362 predmeta pučke pobožnosti, koji su pripadali prevladavajućemu autohtonomu rimokatoličkom stanovništvu Sesvetskog prigorja prve polovice 20. stoljeća. Kupljeni su u većim hodočasničkim središtima, kao što je bila Marija Bistrica, ili na spomendane titulara prigorskih župnih crkava i kapela.
Autorice izložbe: Dubravka Habuš Skendžić i Jagoda Vondraček Mesar.
Izložba je ostvarena sredstvima Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo Grada Zagreba i Ministarstva za kulturu i medije Republike Hrvatske.
Poziv na izložbu radova polaznika likovne edukacije EU projekta "Inkubator aktivnosti" od 31. ožujka do 6. travnja 2022. godine u Galeriji Kurija.
Likovne radionice u sklopu EU projekta "Inkubator aktivnosti" su namijenjene umirovljenicima i besplatne su, kao i sav potreban materijal, a polaznici se upoznaju s crtaćim i slikarskim tehnikama (olovka, ugljen, tuš i pero, tempera, akvarel i akril). Voditeljica je Vesna Šantak, akademska slikarica - grafičarka. Pogledajte radove nastale od početka projekta! Radionice će se do konca lipnja 2022. godine održavati u Muzeju Prigorja srijedom od 16:30 sati.
Projekt "Inkubator aktivnosti" je usmjeren na jačanje sposobnosti organizacija civilnoga društva za unaprjeđenje mogućnosti aktivnog sudjelovanja i socijalne uključenosti umirovljenika, nositelj projekta je udruga "Rodna gruda", a financiran je od Europske unije iz Europskog socijalnog fonda.
Izložba "Balade Vesne Parun" u Gradskoj knjižnici "Juraj Šižgorić" u Šibeniku
Ususret stogodišnjici rođenja najveće hrvatske pjesnikinje Vesne Parun (1922. – 2010.) u Gradskoj knjižnici "Juraj Šižgorić" u Šibeniku u petak 18. ožujka se otvara izložba "Balade Vesne Parun".
Koncem pretprošle godine, o desetoj obljetnici smrti, jedan dio izložbe pod naslovom Sesvetska balada Vesne Parun bio je postavljen u Galeriji Oblok Knjižnice Sesvete, a u Galeriji Kurija u Muzeju Prigorja bili su izloženi likovni radovi Parunove, njih negdje oko dvadesetak, mahom pejzaža i pogleda na draga dalmatinska mjesta koji svjedoče o njenoj likovnoj nadarenosti, sposobnosti dobrog komponiranja, hrabrog slaganja boja te jakoj ekspresiji.
Vesna Parun počela je intenzivnije slikati iza majčine smrti početkom 70-ih godina 20. stoljeća, a tada je i stvorila i niz zanimljivih dječjih art knjiga. Izlagati je počela sredinom 80-ih pa sve do kraja 90-ih godina 20. stoljeća. Izložba "Balade Vesne Parun" objašnjava i vezu Vesne Parun sa Sesvetama u kojima su 40-ih godina 20. stoljeća Parunovi živjeli u kući na mjestu koje danas stoji Knjižnica Sesvete i gdje je Vesna Parun dočekala i objavljivanje svoje epohalne zbirke Zore i vihori u izdanju DKH 1947. godine, urednika Gustava Krkleca i s naslovnicom Ede Murtića.
Autorice izložbe su Morena Želja Želle i Žarka Vujić, a originalne umjetnine su iz fundusa Muzeja Prigorja otkupljene od pjesnika Branka Pejnovića, dugogodišnjeg Vesnina prijatelja i pratitelja.
Hrvatska pjesnikinja Vesna Parun rođena je 10. travnja 1922. godine na otoku Zlarinu. Prvu zbirku pjesama Zore i vihori objavila je 1947. godine. Do svoje smrti 2010. u Stubičkim Toplicama priredila je preko pedeset izdanja zbirki pjesama za odrasle i djecu, knjiga eseja te autobiografske proze. Slikarstvo ju je zanimalo od ranog djetinjstva, no intenzivnije je počela slikati početkom 70-ih godina 20. stoljeća iza majčine smrti. Prvo javno izlaganje radova priredila je 1985. u jednom salonu šešira u Zagrebu, no izložbu iduće 1986. godine u INI, smatraju njenom prvom autorskom, a zadnjom Ribe koje se ljube u Studiju Račić 2009. godine.
U istom razdoblju Vesna Parun napisala je čitav niz predgovora ili tekstova koje je čitala na otvorenjima izložaba drugih umjetnika, među kojima ističemo Zlatu Vucelić, Zdenku Pozaić, Nives Kavurić Kurtović, Marija i Žanu Tomas, Marijana Kolesara, Vatroslava Kuliša itd. Njeni crteži i slike prisutni su i na brojnim naslovnicama njenih knjiga. Dobri poznavatelji tvrde kako bi s lakoćom završila i Akademiju likovnih umjetnosti i djelovala kao likovna umjetnica da je to željela.
Izložba je otvorena do 12. travnja. 2022.
Poziv na izložbu dječjih radova ŠUMA DOBRIH DJELA u realizaciji DV Bukovac (Zagreb), DV Šegrt Hlapić (Sesvete) i DV Pahuljica (Rab) od 1. - 15. ožujka 2022. godine.
Da li ikada razmišljate o šumama? Koliko su nam one važne u svakodnevnom životu? Koliko mi odrasli, a koliko djeca mogu utjecati na očuvanje šuma?
Kroz projekt "Šuma dobrih djela" kod djece smo željeli pobuditi ljubav prema prirodi i okolišu te kroz različite aktivnosti proširiti znanja i spoznaje o raznolikosti i bogatstvu različite vrste stabala u različitim krajevima Hrvatske, različitim vrstama životinja kojima je šuma prirodno stanište.
Važno nam je bilo osvijestiti negativan utjecaj čovjeka na šume te naše djelovanje u zaštiti i opstanku šuma. Djeca znaju da šumama pomažu i prikupljanjem, razvrstavanjem i recikliranjem otpada.
U projektu sudjeluju djeca skupine Perlice iz DV Pahuljica na otoku Rabu, djeca skupine Tigrići DV Šegrt Hlapić iz Sesveta, te četiri skupine EKO grupe DV Bukovac (Balončići, Pahuljice, Pčelice, Žirafe).
U ovo doba kada su nam međusobna druženja svedena na minimum jedino povezivanje djece sudionika našeg projekta bilo je online video pozivima kad smo se sastajali, izmjenjivali nove spoznaje vezane uz teme našeg projekta, prikazivali video projekcije slikovnica, djeca su putem transparenata predstavila važne eko poruke upućene šumama. Na zadnjem zajedničkom on line druženju etnologinja Muzeja Prigorja Jagoda Vondraček Mesar prezentirala nam je neke od predmeta koje i danas koristimo u svakodnevnom životu, a izrađenih od drveta (kalup za cipele, jaslice, vreteno, pernica, igračke…).
Ovaj projekt zaokružili smo izložbom dječjih radova u Muzeju Prigorja pod istim nazivom "Šuma dobrih djela". (Blaženka Videc)
Pogledajte izložbu do 15. ožujka 2022. godine. Izložba je ostvarena sredstvima Gradskog ureda za kulturu.
Noć muzeja '22 u Muzeju Prigorja: 28. siječnja 2022. od 18:00 do 23:00 sati
Muzej Prigorja ove godine sudjeluje u Noći muzeja i stvarno i digitalno: od stvarnih programa pogledajte dvije izložbe: Pučka pobožnost u Sesvetskom prigorju i Što svijetu sada treba?; Prigorskim vremeplovom prošetajte vremenskom lentom središtem Sesveta i u prigodnoj ponudi dopunite svoju zbrirku muzejskih izdanja i suvenira!
U digitalnoj varijanti prstima po tipkovnici svojeg računala ili zaslonu pametnog telefona iz udobnosti svojeg doma pogledajte izložbu Pučka pobožnost u Sesvetskom prigorju i prelistajte katalog; zabavite se i poučite uz prigodne igrice slagalica (puzzle) i pamtilice (memory).
PROGRAM:
18:00 - 23:00 PUČKA POBOŽNOST U SESVETSKOM PRIGORJU
Znate li što su to zazivi? Saznajte na izložbi kojom Muzej Prigorja predstavlja javnosti svoju zbirku predmeta pučke pobožnosti, koji su pripadali prevladavajućemu autohtonomu rimokatoličkom stanovništvu Sesvetskog prigorja prve polovice 20. stoljeća. Autorice izložbe su: Dubravka Habuš Skendžić i Jagoda Vondraček Mesar.
18:00 - 23:00 ŠTO SVIJETU SADA TREBA?
Odgovarajući na pitanje „Što svijetu sada treba?", polaznici Likovnih poduka Ostvarenje i voditeljica Sanela Đurinec Raič ponudili su nam odgovor - priroda! Izlošci jasno svjedoče o generacijskim razlikama i vizualiziraju svijet koji se kreće od iskrene dječje zanesenosti životinjama do zrelog poetičnog doživljaja neodvojivosti prirode i čovjeka. Posjetite izložbu i dopunite vlastitim odgovorom!
19:00 - 19:45 PRIGORSKI VREMEPLOV: CENTAR SESVETA
Sigurno ste se ponekad zapitali gdje je bila najstarija gostionica u Sesvetama? Ili kako se prije 150 godina najbrže iz Sesveta putovalo u Budimpeštu? Znate li koji je Kazimir zaslužan za izgled današnjeg centra Sesveta? Od kad sesvetska crkva ima dva tornja? Na ova i mnogo drugih pitanja saznat ćete odgovor u Prigorskom vremeplovu uz vodstvo kustosice Jagode Vondraček Mesar. Pripremite pitanja!
18:00 - 23:00 PRIGODNA PONUDA MUZEJSKIH IZDANJA I SUVENIRA
Osim muzejskih izdanja ne propustite nabaviti i nove muzejske suvenire po prigodnim cijenama! Izdvajamo eksluzivnu liniju nakita "Cikada" nastalu u suradnji s umjetnicom Julijanom Rodić Ozimec inspiriranu najljepšim nalazom s arheološkog lokaliteta Kuzelin i ručno tkanu torbu od 100% konoplje s motivom s pregače koja se čuva u Muzeju Prigorja, a potječe iz Dumovca, autorice Jelene Zenko Milović.
00:00 - 00:00 PUČKA POBOŽNOST SESVETSKOG PRIGORJA - ONLINE
Iz udobnosti svojeg doma pogledajte izložbu, prelistajte katalog, zabavite se i poučite uz igrice.
Ulaz u Muzej Prigorja moguć je uz pridržavanje uputa i mjera HZJZ, čemu je prilagođen i dozvoljeni broj posjetitelja u izložbenim prostorima.
Poziv na etnografsku izložbu Pučka pobožnost u Sesvetskom prigorju od 21. prosinca 2021. do 31. ožujka 2022.
Muzej Prigorja u svojih je više od četrdeset godina istraživanja prošlosti i tradicije Sesvetskog prigorja osvijetlio mnoge događaje i običaje. Ovom izložbom predstavlja se duhovni, odnosno vjerski život Prigoraca od početka 20. stoljeća do danas. Vjerske obrede, npr. misu, primanje sakramenata, pobožnost križnog puta itd. određuje i oblikuje crkveni autoritet, što im daje narav "službenosti". Vjernici na njih ne mogu utjecati, već mogu u njima sudjelovati rjeđe ili češće, ovisno o svojoj gorljivosti, a vjernik, pak, napuštajući crkvu ili čudotvorno mjesto, ne želi ostaviti za sobom osjećaj povezanosti s Bogom ili svecem, nego ga želi prenijeti u svoj dom i u svoju okolinu. Kako će to učiniti, odlučuje sam i u krugu svojih bližnjih, a svaki njegov pobožni čin imat će osobni pečat različit od pojedinca do pojedinca. Vjera kao pokretač, postupak da se ona izrazi te materijalno ili nematerijalno svjedočanstvo kao posljedica obuhvaćeni su zajedničkim pojmom pučka pobožnost.
Ovom izložbom Muzej Prigorja predstavlja javnosti svoju zbirku od 362 predmeta pučke pobožnosti, koji su pripadali prevladavajućemu autohtonomu rimokatoličkom stanovništvu Sesvetskog prigorja prve polovice 20. stoljeća. Kupljeni su u većim hodočasničkim središtima, kao što je bila Marija Bistrica, ili na spomendane titulara prigorskih župnih crkava i kapela.
Autorice izložbe: Dubravka Habuš Skendžić i Jagoda Vondraček Mesar.
Izložba se može razgledati do 31. ožujka 2022. godine uz pridržavanje uputa i mjera HZJZ, čemu je prilagođen i dozvoljeni broj posjetitelja u izložbenom prostoru. Izložba je ostvarena sredstvima Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba i Ministarstva za kulturu i medije Republike Hrvatske.
Sukladno Odluci Stožera civilne zaštite RH od 12. studenog 2021. godine potrebno je predočenje važeće EU digitalne Covid potvrde, ili drugi odgovarajući dokaz, ili negativan test ovlaštene ustanove i laboratorija.
Drugi odgovarajući dokaz ostvaruje se potvrdom liječnika primarne zdravstvene zaštite o preboljenju bolesti Covid-19, koje uključuje i preboljenje u statusu tzv. "vjerojatnog slučaja", te preboljenje uz cijepljenje jednom dozom cjepiva unutar 8 mjeseci od preboljenja, ali da nije prošlo više od 12 mjeseci od preboljenja.
Ova odluka ne primjenjuje se:
- na osobe mlađe od 16 godina,
- na osobe koje prate osobu koja se ne može brinuti za sebe,
- na osobe kod kojih postoje kontraindikacije za cijepljenje ili dovršetak cijepljenja bilo kojim cjepivom protiv Covid-19, što se dokazuje liječničkom potvrdom.
Zbog vaše i naše sigurnosti, tijekom posjeta Muzeju ljubazno vas molimo da se pridržavate sljedećih preporuka:
- nošenje zaštitne maske,
- dezinfekcija ruku na ulazu u zgradu,
- održavanje fizičke distance,
- izbjegavanje dodirivanja predmeta
ŠTO SVIJETU SADA TREBA? Godišnja izložba radova Likovnih poduka Ostvarenje u 2021. godini od 11. - 30. prosinca u Galeriji Kurija
Planirajući godišnju izložbu radova, Sanela Đurinec Raič, voditeljica Likovnih poduka Ostvarenje, pažnju i misao svojih polaznika usmjerila je ka prirodi kao izvoru mira. Svjesna u potpunosti odgovornosti ljudskoga roda za njezino stanje, odlučno je ustvrdila da „naši mali izbori mogu promijeniti puno toga“. Problematizirajući pitanje klimatskih promjena, među svojim je polaznicima potaknula pitanja o njihovim odnosima s prirodom i potrebi činjenja pozitivnih promjena. Likovno traganje za odgovorima u edukativnom je procesu prilagodila različitim dobnim skupinama, potpomažući ga razgovorima, a u radu s najmlađima i metodičkim slikovnicama. Izloženi radovi posve jasno svjedoče o generacijskim razlikama i vizualiziraju svijet koji se kreće od iskrene dječje zanesenosti životinjama do zrelog poetičnog doživljaja neodvojivosti prirode i čovjeka. No svima im je zajednički topao, ljubavni odnos prema prirodi, na kojeg je polaznike svojih likovnih poduka, njegujući i razvijajući njihove kreativne potencijale, podsjetila Sanela.
Odgovarajući na svoj način na pitanje „Što svijetu sada treba?“, polaznici Likovnih poduka Ostvarenje i njihova voditeljica ponudili su nam odgovor – priroda. Jer priroda je, baš poput umjetnosti, utjeha našem nemiru usred kaosa. (Morena Želja Želle)
Pogledajte izložbu do 30. prosinca 2021. godine.
Izložba je ostvarena sredstvima Gradskog ureda za kulturu.
