Novosti
Edukativne interaktivne radionice povodom Međunarodnog dana muzeja: GRAĐEVINSKE MINIJATURE TULARA
Tisuće muzeja diljem svijeta obilježit će Međunarodni dan muzeja, 18. svibnja, događanjima na temu Muzeji, održivost i dobrobit. Misleći globalno Muzej Prigorja djeluje lokalno i u žarište pažnje postavlja tulare prije nego oni postanu isključivo muzejski predmeti zbog toga što smo im uništili staništa.
Tko su tulari? Tulari su osobito zanimljiva skupina kukaca graditelja, čiji život ovisi o čistoj, nezagađenoj vodi potoka. Zbog osjetljivosti na onečišćenje ova se skupina smatra ključnim bioindikatorom na temelju kojeg se u mnogim zemljama prati kvaliteta slatkovodnih sustava. Tulari su osim toga i vrlo vješti graditelji pa se u čistim potocima mogu pronaći njihove jedinstvene čahure izgrađene od prirodnih materijala.
Pozivamo vas u četvrtak 18 svibnja 2023. od 11–12:30 i 15-16:30 sati na edukativne interaktivne radionice koja problematiziraju potok kao jedan od elemenata krajolika te utjecaj čovjeka na njegovo prirodno stanje i izgled. Vuger potok koji teče uz Osnovnu školu "Luka" reguliran je i u betonskom je koritu, a tijekom radionice saznat ćete kako je nekada izgledao i koje bi sve životinje mogle živjeti u njemu i oko njega.
A posjeduju li tulari i umjetničke sposobnosti, saznajte tijekom radionice i izradite kućicu po uzoru na potočne graditelje razvijajući pri tom i osobnu kreativnost. Voditeljica radionica je mr. umj. Sanela Đurinec Raič, akad. slik.
Poziv na otvorenje izložbe radova Ane Guberine: "Metamorfoze" u četvrtak, 11. svibnja 2023. u 19 sati. Izložba će biti postavljena u prostoru udruge Zelene i plave Sesvete, Kelekova 2
Ana Guberina svojim se likovnim djelovanjem kvalificira kao autorica koja je pronašla vizualni ekvivalent tematiziranja osnovnih egzistencijalnih pitanja našeg postojanja, pitanja o Bogu i Njegovoj sveprisutnoj stvaralačkoj moći vidljivoj u nama i u svemu što nas okružuje. Izložba recentnih slika kojima će se predstaviti ovog svibnja u organizaciji Muzeja Prigorja, objedinjuje slike nadahnute Isusovom uskrsnućem te slike ciklusa Metamorfoze. U njima se susreću gestualnost i ikonografska vrijednost uprisutnjene forme, apstraktno i figurativno, imanentna snaga asocijacija koje se nalaze u misaonoj podlozi svake slike. Susreću se i preobličuju i arhetipovi muškog i ženskog, Eros i Tanatos, svjetovi logičkog i oniričkog, doživljenog i izmaštanog. Pozivajući promatrača da intuitivno dovršavajući Anina preobraženja, doživi vlastitu metamorfozu. (Sanda Stanaćev Bajzek)
Ana Saban Guberina, magistra likovne umjetnosti, živi i radi u Zagrebu. Likovnu umjetnosti je magistrirala na Arthouse – College of Visual Arts u Ljubljani 2017. godine. Slikarstvo je diplomirala u klasi profesora Dine Trtovca 1996. u Zagrebu. Studijski je boravila u Hamburgu, Studio Roecke, u Los Angelesu, UCLA, i Cité internationale des arts u Parizu. Gimnaziju je polazila u Splitu i Zagrebu.
U razdoblju 1988.–2018. radila je kao dizajnerica tekstila, modna stilistica, umjetnička voditeljica Galerije Laudato i dizajnerica krajobraza. Djela koja je izlagala od 1996. do danas predstavila je u više slikarskih ciklusa: "Ljeto na otoku", "Gibanja i strukture", "Adam i Eva", "Povezanost", "Metamorfoze" te ciklus slika religijske tematike "Lice Tvoje tražim Gospodine".
Dosad je izlagala na četrdesetak samostalnih izložbi, više od stotinu skupnih izložbi te je sudjelovala na brojnim umjetničkim projektima u zemlji i inozemstvu. Godine 2019. u nakladi AGM izdana joj je likovna monografija autorice i urednice Ive Körbler. Za svoja djela dobila je priznanja i nagrade: "Pasionska baština", Muzej Mimara, Zagreb 2002., te Srebrnu plaketu Zagreb Full Color 19, Tehnički Muzej Nikola Tesla, Zagreb 2019. Djela joj se nalaze u galerijama i privatnim zbirkama suvremene umjetnosti. Objavila je zbirke pjesama Krhke blizine, Radost trajanja i Jobova vremena. Članica je HDLU-a, CIVA (Christians in the Visual Arts), HULULK-a i Grupe INFRA.
Izložba je otvorena do 31. svibnja 2023. godine.
Izložba je ostvarena sredstvima Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo Grada Zagreba te Ministarstva kulture i medija RH.
Od 15. veljače Muzej Prigorja je zatvoren za javnost zbog sanacije oštećenja od potresa zgrade Muzeja na Trgu Dragutina Domjanića 5.
Uredi Muzeja preseljeni su na drugi kat zgrade Narodnog sveučilišta Sesvete na adresi Trg Dragutina Domjanića 6.
Uvidi u muzejsku građu su do daljnjeg obustavljeni, a sve informacije o radu s korisnicima, kao i o uvidima u dokumentaciju te digitaliziranu građu, saznajte upitom na info@muzejprigorja.hr.
Pratite nas i dalje kako biste saznali novosti o daljnjem izložbenom programu Muzeja Prigorja.
Noć muzeja '23 u Muzeju Prigorja: 27. siječnja 2023.
Muzej Prigorja ove godine fizički ne sudjeluje u manifestaciji Noć muzeja. S obzirom da započinju sanacijski radovi na zgradi Muzeja Prigorja građa se pakira i evakuira.
No, nudimo Vam da u digitalnoj varijanti (prstima po tipkovnici svojeg računala ili zaslonu pametnog telefona) iz udobnosti svojeg doma pogledate izložbe koje ste propustili prošle godine, prelistate kataloge; zabavite se i poučite uz igre Muzeja Prigorja.
Programe koje nude drugi muzeji i baštinske ustanove pogledajte na poveznici Noći muzeja.
Muzeji su važni!
Izložba Fanatik istine: Vesna Parun u Narodnoj Republici Bugarskoj (1962. - 1967.) u Nacionalnome muzeju literature u Sofiji od 15. prosinca 2022. do 15. svibnja 2023.
Uz njezinih gotovo stotinu za života objavljenih knjiga i bogatu stvaralačku biografiju, ostaje gotovo nepoznata činjenica da je Vesna Parun u razdoblju 1962. - 1967. živjela na relaciji Sofija-Zagreb. Poznanstvo s Radojem Ralinom i Blagom Dimitrovom na Omladinskoj radnoj akciji 1947. godine na pruzi Šamac-Sarajevo, zauvijek ju je povezalo s Bugarskom. Kako je sama pjesnikinja zapisala, prilikom njezina prvog posjeta 1962. godine, Bugarska je "ušla u njezin život i postala njezina sudbina, njezina bogumilska domovina". Živeći u samom središtu Sofije, u hotelu Slavjanska Beseda, svakodnevno je pohodila kazališne predstave, posebice Satiričko kazalište "Suza i smijeh". Prijateljevala je s bugarskim intelektualcima, uglavnom mladim satiričarima i disidentima, filozofima, glazbenicima i glumcima.
Istraživanje bugarske spisateljice i prevoditeljice Ljudmile Mindove, koja je otkrila izvještaje o Vesni Parun u arhivima Bugarske državne sigurnosti, kao i knjiga Katje Zografove "Bugarska odiseja Vesne Parun", potakli su autorice izložbe Kseniju Banović i Morenu Želja Želle na predstavljanje bugarskog zapleta iz života velike hrvatske književnice. Tom izložbom Muzej Prigorja završava svoj program obilježavanja 100. obljetnice pjesnikinjina rođenja u smislu riječi akademika, pjesnika i prevoditelja Tonka Maroevića, velikog poštovatelja poezije Vesne Parun - "naša je kulturna dužnost i emocionalni dug podsjećati na njezino djelo epohalnoga značaja te poticati širu publiku da se okrenu inspirativnim stihovima i stranicama neprolazne vrijednosti!"
Vesna Parun vodila je intenzivnu kreativnu razmjenu s bugarskom kulturom, uslijed koje je u Hrvatskoj izašao ne samo niz njezinih prijevoda bugarskih autora, već je rođena i njezina zbirka pjesama "Vjetar Trakije", u cijelosti inspirirana Bugarskom. Paralelno je učila bugarski jezik, putovala po zemlji, pisala putopise o Bugarskoj, kritičke eseje posvećene bugarskim književnim krugovima, kao i tekstove nekih od najpopularnijih šansona šezdesetih ("Dvoje u jesen", "Prozor prema sjeveru, prozor prema jugu"). Književni kritičari smatraju da je Vesna Parun pomogla u uvođenju slobodnog stiha u bugarsku poeziju.
Na otvorenju izložbe sudjelovat će njena ekselencija gđa Jasna Ognјanovac - veleposlanica Republike Hrvatske u Republici Bugarskoj, Katja Zografova - književna povjesničarka i kritičarka (glavna kustosica u Nacionalnome muzeju literature), Lјudmila Mindova (Balkanološki institut s Centrom za trakologiju "Prof. Aleksandar Fall"), Denis Derk - novinar i Kseniјa Banović - književna prevoditeljica (Savez hrvatskih književnih prevoditelja) iz Zagreba. Događaju će prisustvovati i pjesnik Atanas Kapralov, direktor NLM-a.
Nakon otvorenja izložbe održat će se književna večer O Vesni u kojoj će zanimljiva sjećanja ispričati umjetnica Elena Karganova, Kin Stojanov i Denis Derk, a na temu Vesna Parun i Bugarska govorit će poznavatelji njezina djela Ksenija Banović, Ljudmila Mindova i Petar Mihailov. Moderatorica okruglog stola bit će povjesničarka književnosti Katja Zografova.
Događanja se ostvaruju uz potporu Ministarstva vanjskih i europskih poslova i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, a program se izvodi u okviru kulturne promidžbe i javne diplomacije uz 30. obljetnicu međunarodnog priznanja RH.
