Dani Vesne Parun – Pod Vesninim kišobranom 8. – 10. travnja 2026.
Nakon Sesveta, Vesna Parun desetljećima je stanovala u Dubravi, u Studentskom gradu, ali njezina jedina domovina, po vlastitim riječima, bio je jezik. Pjesnikinja, prozaistica, dramatičarka, u svakoj je književnoj vrsti ostavila trag svjetova koji su se oblikovali dok je pješačila od zadnje tramvajske stanice u Dubravi do svog udaljenog stana. U Knjižnici Dubrava ovim se festivalom prisjećamo velike književnice koja se odbijala povinovati bilo kakvom moranju i uvijek je živjela po vlastitim pravilima.
Program festivala
SRIJEDA, 8. TRAVNJA
Dan 1: Od zadnje tramvajske stanice
18:00 — Svečano otvorenje festivala
18:00 — Otvorenje izložbe grafika U suradnji s Muzejem Prigorja
Svečano otvorenje izložbe grafičke mape “Čitač snova” – jedinstvene likovne suradnje Vesne Parun i grafičarke Zdenke Pozaić.
Razgovaraju: Morena Želja Želle, Žarka Vujić i Zdenka Pozaić.
Izložba ostaje otvorena tijekom cijelog festivala.
Čitač snova: Dijalog linije i stiha
Grafičko-pjesnička mapa “Čitač snova” iz 1983. godine istinski je dragulj hrvatske umjetnosti, nastao kao plod bliske suradnje i prijateljstva dviju velikih autorica: pjesnikinje Vesne Parun i grafičarke Zdenke Pozaić.
Ova mapa nije tek puki spoj slike i teksta, već svjedočanstvo o obrnutom stvaralačkom procesu. Umjesto da grafika ilustrira pjesmu, stih je ovdje nastao kao odgovor na vizualni impuls. Vesna Parun sebe je nazvala “čitačem snova”, preuzimajući ulogu tumača onoga što je grafičarka prethodno “odsanjala” i urezala u linoleum.
Zašto je ovaj primjerak poseban?
Ovo bibliofilsko izdanje dio je Zbirke Vesne Parun koju baštini Muzej Prigorja. Muzej ga je otkupio izravno od autorice Zdenke Pozaić, osiguravajući da ovo vrijedno djelo ostane sačuvano kao trajni spomen na njihovo zajedničko stvaralaštvo.
________________________________________
18:30 — Razgovori pod Vesninim kišobranom Podcast večer | U suradnji s Hrvatskom knjižnicom za slijepe
U suradnji s Hrvatskom knjižnicom za slijepe snimili smo četiri podcast epizode u kojima Denis Derk, Zdenka Pozaić, Ksenija Banović i Branko Pejnović dijele osobna sjećanja na Vesnu Parun. Na ovoj večeri podcaste predstavljamo uživo uz razgovor s gostima koji su je poznavali izbliza.
Denis Derk novinar je i publicist, poznat po svom dugogodišnjem radu u Večernjem listu. Njegove su specijalnosti književna kritika i publicistika, a jedno ga je književno prijateljstvo obilježilo i profesionalno i privatno. Posljednjih dvadeset godina njenog života prijateljevao je s Vesnom Parunom, a to se prijateljstvo očitovalo i u Denisovoj posvećenosti da sačuva njezinu ostavštinu, što je, između ostalog, rezultiralo i knjigama “Posljednja volja Vesne Parun” i “Kad ptica prestane voljeti”, izbor iz posljednjih rukopisnih memoara Vesne Parun, koji je priredio zajedno s Marinom Selnik iz Hrvatskog državnog arhiva.
Ksenija Banović profesorica je hrvatskog jezika i književnosti, mag. bibliotekarstva te književna prevoditeljica sa bugarskog jezika. Među raznolikim i brojnim projektima njezina radnog vijeka ističe se proučavanje malo poznate, ali značajne bugarske epizode Vesne Parun. Naime, Vesna Parun provela je pet godina u Sofiji od 1962. do 1967. i ovaj je boravak obilježio samo nju, već i njenu privremenu domovinu. Disidentica Todora Živkova tada kaže: Njezino stvaralaštvo nam je pomoglo da se osjetimo samouvjerenijima, da mislimo i pišemo slobodnije.
Zdenka Pozaić hrvatska je akademska slikarica, grafičarka i dizajnerica. U svojoj bogatoj karijeri, objavila je šest pjesničko-grafičkih mapa i pedeset i tri naslova bibliofilskih izdanja “Riječ i slika”. Zdenka Pozaić i Vesna Parun zajedno su stvorile nekoliko mapa koje su spojile linoreze s poezijom. Prva je bila “Magdica” koja je nastala oko priče o prosjakinji iz Zagorja s kojom se Vesna družila, a koju je fotografirala Zlata Vucelić. Nakon toga slijedile su “Čitač snova” i “Tiha pjesma”.
Branko Pejnović pjesnik je, recitator i scenarist iz Zagreba, rodom iz Slunja. Vesnu Parun upoznao je još kao srednjoškolac, a njihovo je prijateljstvo trajalo gotovo trideset i pet godina, sve do njezine smrti 2010. godine. Bio je jedan od rijetkih koji su Vesnu poznavali iz neposredne blizine, ne samo kao prijatelj nego i kao svjedok i kroničar njezina života. Napisao je scenarij za dokumentarni film “Kad bi se moglo otputovati” iz 1995., a osamnaest godina kasnije potpisao je i jednosatni dokumentarac “Ti koja imaš nevinije ruke”.
________________________________________
19:00 — Caffe Vesna
Neformalno festivalsko druženje u duhu sjećanja na dugogodišnju stanovnicu Dubrave. Svi koji su poznavali Vesnu Parun pozivaju se da podijele uspomene, anegdote i omiljene stihove. Razgovor bez protokola, uz kavu i susjede.
ČETVRTAK, 9. TRAVNJA
Dan 2: Putovanje u mjestu
16:00 — Recitacija Dom za starije osobe Dubrava
Korisnici Doma za starije osobe će recitirati najljepše stihove Vesne Parun kao uvod u predstavljanje novih generacija koja se bave nasljeđem pjesnikinje.
________________________________________
16:10 — “Vesna Parun – trag jedne umjetnice”Prezentacija | Tin Boršić, učenik 3. razreda srednje škole
Mladi autor Tin Boršić predstavlja svoju kulturno-obrazovnu prezentaciju o Vesni Parun, polazeći od uvjerenja da su hrvatske književnice često nedovoljno istaknute. Prezentacija je već uspješno predstavljena u nekoliko zagrebačkih škola.
________________________________________
16:30 — The Bulgarian Odyssey of Vesna ParunProjekcija i razgovor | Klasična gimnazija Zagreb
Kratki igrani film (6’20”) učenika Klasične gimnazije Zagreb koji na umjetnički način prikazuje ljubavnu priču Vesne Parun i bugarskog glumca Velija Čauševa. Temeljen na Vesninim stihovima i citatima iz njihova dopisivanja, film je dijelom sniman tijekom školske mobilnosti u Sofiji. Nakon projekcije slijedi razgovor s autorima.
Razgovor s učenicima Klasične gimnazije koji su radili na ostvarenju filma: Margarita Belan, Mara Mažuran Trbović i Tomislav Matej Sokolović Čižmek i mentorica prof. Galjina Venturin.
________________________________________
18:00 — Pisati u prostoru Razgovor | Marko Pogačar & Dorta Jagić
Dva istaknuta suvremena autora predstavljaju nove knjige i razgovaraju o tome što znači uglaviti poetiku u prostor.
Marko Pogačar rođen je 1984. u Splitu. Objavio je petnaestak pjesničkih, proznih i esejističkih knjiga, nagrađivanih u Hrvatskoj i inozemstvu, a tekstovi su mu prevedeni na tridesetak jezika. Njegova najnovija knjiga Esej o noći, koja se koleba između eseja, putopisa, memoara i poezije, donijela mu je Književnu nagradu Grada Rijeke Drago Gervais. Knjiga istražuje noć kao intimni i kozmološki teritorij: pripovjedač tapka po njezinom području kao po zemlji istovremeno bliskoj i stranoj, prevrćući kamenje pored puta i otvarajući pretince prašnjavog arhiva sjećanja.
Dorta Jagić rođena je 1974. u Sinju. Pjesnikinja, prozaistica i esejistica, dobitnica nagrade Goran za mlade pjesnike, Balkan Grand Prize for Poetry i European Poet of Freedom Award. Piše poeziju, kratke priče, putopise i eseje prevedene na dvadesetak jezika. Njezin prvi roman Kafić Dan (Naklada Ljevak, 2025.) prati pjesnikinju Tajnu koja nakon prekida zaruka kreće u vatrenu potragu za odgovorima i to kroz ulice Črnomerca, istarske gradiće, bečke muzeje i talijanske vrtove, kroz razgovore s umjetnicima, psihijatrima i kvartovskim svetim ludama.
PETAK, 10. TRAVNJA
Dan 3: Rapsodije u Dubravi
10:00 — Izvan lektire, bez fusnotaČitateljski klub za mlade | Voditeljica: Mirna Brođanac
Čitateljski klub koji književnost povezuje s osobnim razvojem i društvenim dijalogom. Ovim festivalom simbolično se otvara novi ciklus susreta u Knjižnici Dubrava, s posebnim naglaskom na uključivanje mladih koji ne vole čitati, imaju disleksiju ili osjećaju potrebu za sigurnim prostorom za razgovor.
Prijave na: vesninkisobran@kgz.hr
Termin se može prilagoditi potrebama polaznika.
________________________________________
17:00 — “Čija je krivica” (Sofija Tolstoj) Razgovor | Sonja Prijić & Mateja Pavlic
Lav Tolstoj napisao je priču u obranu muškarca koji je ubio svoju ženu. Sofija Tolstoj odgovorila je vlastitom verzijom — iz perspektive žene. Taj odgovor čekao je na objavu do 1994., a u izvrsnom prijevodu Sonje Prijić tek 2026. dolazi hrvatskim čitateljima. Razgovor o knjizi, autorici i dugom putu do recepcije.
________________________________________
18:00 — Materinji vosak Predstavljanje zbirke | Danijela Kvesić Stojanac, Aneta Vladimirov & Elenmari Pletikos Olof
Debitantska zbirka pjesnikinje Danijele Kvesić Stojanac donosi poeziju izraslu iz iskustva žena težakinja, iz biokovskog kamena i generacijskog pamćenja. Zbirku predstavljaju Aneta Vladimirov, urednica i jedna od najprepoznatljivijih glasova suvremene angažirane poezije, i Elenmari Pletikos Olof, izvanredna profesorica fonetike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Festivalske kartice “Pod Vesninim kišobranom”
Na svakom događanju čeka vas jedna kartica na kojoj je poneki trag Vesnina života, stih, činjenica, prisjećanje. Skupite ih sve i odnesite kući vlastiti album naše pjesnikinje.
DOGAĐANJA ZA DJECU:
SRIJEDA, 8. TRAVNJA
10:00 & 11:00 — Mačak Džingiskan i Miki Trasi Udruga Kozlići | za korisnike poludnevnog boravka Crvenog križa za osobe s intelektualnim teškoćama i Centra za autizam Dubrava i školske grupe
Dva mačića s otoka Zlarina kreću na putovanje kroz priču o prijateljstvu i vjernosti u obliku tradicionalnog japanskog kamišibaj kazališta. Predivne ilustracije Nikoline Manojlović Vračar oživljavaju najpoznatiju dječju bajku Vesne Parun, a program izvodi Vera Pfaff, akademska glazbenica i dobitnica europske nagrade “Beli delfin” za najboljeg kamišibaj izvođača. Kozlići su pioniri kamišibaja u Hrvatskoj i prva hrvatska udruga članica međunarodnog društva IKAJA iz Tokija.
________________________________________
12:00 — Radionica izrade kamišibaj kazalištaUdruga Kozlići | za školsku grupu
Nakon predstave, djeca izrađuju vlastito kamišibaj kazalište i ilustriraju odabrane pjesme Vesne Parun. Aktivnim sudjelovanjem ulaze u svijet njezine poezije i tradiciju japanskog pripovijedanja.
ČETVRTAK, 9. TRAVNJA
10:00 — Društvene igre prema skicama Vesne ParunVoditeljica: Rebbeca Mikulandra | za školsku grupu
U kutiji s papirićima, među orahovim ljuskama i rukom ispisanim skicama, pronašli smo igre kakve još niste igrali. Vesna Parun osmislila je stolne igre za ukućane: zabavne, poučne i zaigrano kaotične. Otkrijte Enciklopediju, igru natjecanja u smišljanju najneobičnijih pojmova, i druge dragocjene pronalaske iz pjesnikinjine kuhinjske igraonice.
PETAK, 10. TRAVNJA
11:00 — Dječja radionica poezijeVoditeljica: Betina Ilić | za školsku grupu
Kreativna radionica poezije za djecu, prostor za prvi susret i igru s riječima, zvukovima i slikama.
Betina Ilić pjesnikinja je i voditeljica eksperimentalnih radionica poezije. Autorica je zbirke Bilješke iz Petrove šume, a po njezinoj priči snimljen je višestruko nagrađivani animirani film.
Kontakt:
Knjižnica Dubrava, Knjižnice grada Zagreba
vesninkisobran@kgz.hr